Admin kaže:
Da se upoznamo sa vrstama riba u nasim vodama.
Ribolovački savez Vojvodine štampao je vrlo lep kalendar sa slikama svih riba u našim vodama rezgraničavajući po ishrani , merama i lovostaju sa sve kalendarom o mesečevim menama imam u kancelariji pa kada sam ga zagledao video neke vrste koje sam potpuno zaboravio, U svakom slučaju lepa ideja
KADA BUDEM LOVIO U VEČNIM LOVIŠTIMA LOVIĆU SA BRETONOM
Posto sam zamolio da se otvori ova tema,radi boljeg upoznavanja samog ribolova, zelio bi da predstavim neke vrste riba i njihove karakteristike,takodje svako je slobodan ko zeli da napise o nekoj vrsti ribe.
Mladica je sladkovodna brza riba koja pripada porodici pastrmki.
Lokalni nazivi: drinska lepotica,dunavski losos,dunavski kolos
Max. duzina: preko 2 matera
Max. tezina:52kg
Vreme mresta: od marta do aprila
Opis i gradja:
Ima lepo dugacko valjkasto telo i ona je prestavnik
pastrmskog roda. Pliva velikom brzinom a repno peraje je veoma snazno. Skrznji poklopci su veliki i siroko ih otvara. Boja je izrazito lepa i na snegu deluje velicanstveno. Najveca ikad ulovljena mladica je 59.4 i duga 186cm. Bilo je to 1873 god. Zvanicno priznati rekord drzi 34.511 ulovljen 1985 u Austriji.
Navike staniste rasprostranjenost:
Mladica se drzi i to krupniji primerci,dubokih virova sa skrovitim mestima pod obalom,odakle povremeno krecu u potragu za hranom. Uglavnom na brzake-ujutro ulaze a navece na izlaze virova.
Kad se nahrani mladica se vraca u slove skroviste i ljubomorno ih cuva od uljeza. Hrani se ribom i rakovima. U Srbiji najlepsi primerci se mogu naci kod Bajine baste pa nizvodno do sela Crnca sve dpre pocetka Zvornickog jezera u opstini Ljubovija,ma da ima je i nizvodno sve do usca Drine u Savu, pa cak zaluta u savske vode preko jakih zima u potrazi za hranom(skobaljem) inace njenom omiljenom hranom.
Mrest:
Mladica se mresti od marta do aprila i polaze 10-25000 jajasaca. Polno zrela je sa 5 godina kada je dugacka 50-60cm.
Hvatako sam skoro sve vrste koje postoje kod nas, i cesce su zastupljene(som, smudj, saran, babuska, klen, potocna pastrmka, mrena, deverika, belica, pes, govedarac, suncica, skobalj, crvenperka, jegulja, admiral, bucov) mozda sam nesto ispustio, ali zelja mi je da pecam mladicu i lipljena..
Pecam ono što zagrize, stariji članovi koji su pratili RR i Trofej čitali su podosta mojih članaka, najveći deo o varaličarenju jedan od poslednjih u Trofeju bio je -Klenirana mladica-
KADA BUDEM LOVIO U VEČNIM LOVIŠTIMA LOVIĆU SA BRETONOM
Stuka (Esox lucius) je riba iz porodice Esocidae. Ima vretenasto telo i veliki je grabezljivac. To njegovo vretenasto telo zavrsava karakteristicnom glavom, sirokom i spljostenom, u obliku pacijeg kljuna. Celjust joj je opremljena sa oko 700 zuba,nagnutih prema unutra. Oci na vrhu glave ,omogucuju joj siroko vidno polje. Ledjna peraja polozena na straznjem delu tela,sluzi joj za snazan zalet kad odluci napasti plen.
Pore na glavi i uz duz celjusti sastavljene sa bocnom linijom omogucavaju stuki da oseti i najmanju vibraciju s velike daljine.
Boje njezinog tela savrsene su za kamuflazu,ledja tamno zelene boje koja idu do crne,prosarana svetlim trakama, dok su bokovi zelenkasti a trbuh beo.
Staniste i ponasanje:
I ako je mozemo naci u skoro svim tipovima voda, od usca do malih reka stuka najvise voli mirnije vode,spore tekucice bogate vegetaciom, pune raznih prepreka potopljenih stabala nasutog kamenja,korenja gde se ona moze skrivati i proci nezapazena. Ona je samotnjak brani svoj teritorij od uljeza i kad su njezine vrste.
Stuka se ne udaljava previse za hranom. Ona je lovac u zasedi, sposobna satima stajati nepomicno gavom nize od ostatka tela i jedva pomerajuci trbusne peraje.
Kada je u vodoravnom polozaju znaci da je probavljanje zavrseno, ali kada joj je glava usmerena prema gore, spremna je na skok i to je znak za bijeg ostalim ribama.
Nacin hranjenja:
Odmah po rodjenju mladj se hrani planktonom i licinkama raznih insekata. Brzo rastu u samo 6 sedmica dostignu velicinu od 6 do 8 cm. Nakon sto dosegnu tu velicinu zanima ih samo riba. Po pravilu stuka napada samo bolesne,ranjene i spore ribe, ali kad se ukaze prilika napasce zabe i glodavce.
Razmnozavanje:
Zavisi od regije, stuka se razmnozava od februara, do maja na severu. Zenke biraju plitka mesta bogata travom,gde kad voda dostigne 10-11 stepeni polaze oko 20 000 jajasaca koji mozujaci odmah oplodjuju. Jajasca sazru desetak dana kasnije. Tokom sledecih desetak dana novorodjencad,jos bez usta stoje zakacena jednim otvorom (sisaljkom) za podlogu. Kad taj period zavrsi mladj se uspravi i pocinje plivati i loviti.
Smuđ (Stizostedion lucioperca) je riba iz porodice Percidae. Vitko tijelo mu je prekriveno malenim, veoma prijanjivimljuskama koje smuđu na dodir daju hrapav izgled. Produljena glava završava oštrom gubicom. Široko rasječena ustaposjeduju veoma razvijeno zubalo: 6 snažnih očnjaka služe ranjavanju i hvatanju plijena, ostali zubi, nešto slabiji i usmjereni prema unutra, imaju za cilj zadržavanje uhvaćenih ribica. Sjajne oči, osobite strukture mrežnice osiguravaju mu odličan vid čak i pri velikim dubinama i u nedostatku svjetlosti.
Maleni razmak dijeli prvu bodljikavu leđnu peraju od druge, koju oblikuju samo mekane zrakaste bodlje. Škržni poklopčić nema drača. Dobro vidljiva bočna linija produljuje se do repne peraje debelih i tvrdih rubova što smuđu omogućava da se brzo kreće. Obojenost mu se mijenja u funkciji pojedinca i životne sredine. Općenito je leđni dio sivo-zelenkast, a postaje svjetliji po bokovima išaranim okomitim tamnim prugama koje pod trbuhom postaju bijelo-žutkaste. Za vrijeme parenja tijelo mužjaka postaje tamnije i tada ih zovemo Ugljenari.
Smuđ osobito voli mirne i spore vode umjerene temperature. Međutim, zahvaljujući svojoj velikoj prilagodljivosti, s izuzetkom jezera i visinskih rijeka, sposoban je naseliti najraznovrsnije vrste voda.
Glede staništa, on prvenstveno voli kamenita ili šljunkovita dna kao i nepravilne profile, napučene najraznovrsnijim preprekama. Pored velikih primjeraka koji su najčešće usamljeni i malo pokretni, smuđevi žive u jatu pojedinaca istog godišta i slične veličine i često se kreću, ovisno o godišnjim dobima i metereološkim uvjetima, Mjesecu, suncu, vjetru... Smuđ više voli tamnije i oblačnije vrijeme i obojene vode nego žarko sunce i bistre vode, najčešće je aktivan u sumraku i noću.
Mlađ smuđa hrani se planktonom i beskralježnjacima, ličinkama, crvićima, kukcima. Odrastao smuđ uglavnom konzumira male ribe čija je veličina ograničena uskoćom njegovog jednjaka. Stareći, smuđ se sve više zanima za mrtve, bolesne ili ranjene ribe, jednom riječju poželjniji mu je plijen lak za hvatanje.
Za prehranjivanje, smuđevi love u krdu. Njihova intervencija, poput operacije komandosa, zasniva se na iznenađenju, a sastoji se od okruženja plijena prije konačnog napada. Ofenziva ne traje najčešće duže od nekoliko sekundi, najviše par minuta. Kada mahnitost opadne, lovci se vraćaju natrag da progutaju mrtve.
Smuđ se razmnožava između travnja i svibnja, kada temperatura vode dostigne 12C. Mriještenje se odvija usred Korijenja stabala blizu obala ili u dubokoj zoni šljunčanog dna. Mužjak tu priprema gnijezdo gdje ženka polaže od 150.000 do 200.000 jajašaca po kilogramu vlastite težine. Nakon što ih je oplodio, mužjak nadgleda snesena jaja tijekom cijele inkubacije koja traje desetak dana.
Rast smuđa je relativno spor: s godinom dana ima 8 do 12 cm, s dvije godine dug je 20 do 30 cm, u trećoj godini ima 40 cm. Spolnu zrelost dostiže u drugoj godini za mužjake i sa 3 godine kod ženki.
Som Silurus glanis je riba iz porodice Siluridae. Ima izduženo tijelo, široko i zdepasto na prednjem dijelu lahgano je spljošteno na stražnjem dijelu u razini repne peraje. Koža nema krljušt, a prekrivena je sa sluzi koja daje somu ljepljiv izgled. Glava mu je velika i masivna, uzdužno spljoštena a završava široko rasječenim ustima, sa 6 brkova, 2 dugačka na gornjoj vilicii 4 nešto kraća na donjoj vilici. Visoko postavljeno oko malehno je što navodi na noćni život. Dugačka analna peraja završava na razini repne peraje od koje je odvojena samo malehnim izreskom. Tijelo je sive boje išarano tamnijim mrljama na leđima i bokovima dok je trbuh svjetlije boje.
Stanište i ponašanje
Somu se sviđaju mirne i duboke vode kao i spore i pravilne riječne vodene struje. Postavlja se na dubokim i zakrčenim mjestima kao što su obale, zaštitni kameni zidovi, vrtlozi, jarci usred voda, potopljena stabla, stjenoviti nasipi, nabačeno kamenje gradilišta.
Kao i za sve druge ribe, temperatura vode pokreće mu biološki ritam. Zimi je voda hladna pa mu je prehrambena aktivnost malena. Sa zatopljenjem vode u aprilu i maju skraćuje se probavni režim. Posebno važno za ženke je da snabdiju organizam proteinima prije reprodukcije. Ali, na kraju tog prirodnog ciklusa koji ga prisiljava da potroši uskladištenu eneregiju, somu se ponovno otvara apetit koji raste do sredine ljeta. Od septembra, a posebno u oktobru, postepeno opadanje žive u toplomjeru obavještava ga da je vrijeme za uskladištenje masti za zimu koju provodi u dubokim područjima veoma spore vodene struje.
Način hranjenja
U mladosti jede plankton a kad odraste veoma brzo se prilagođava prehrani grabežljivica. Ozbiljan oportunist, som se hrani i ribama i rakovima, školjkama i vodenim puževima. Ne oklijeva na površini ugrabiti i progutati žabe, glodare i vodene ptice. O somu se čuju maštovite priče koje ga prikazuju kao čudovište sposobno prožderati sve na što naiđe. Iako ima velika usta za hvatanje posebno velikog plijena, dosta usko grlo (anatomija) mu sprječava njegovo gutanje.
Razmnožavanje
Som se razmnožava između maja i juna kada temperatura vode dostigne otprilike 20 stepeni. Mrijesti se u plitkim zonama, češće među korijenima obalnih stabala. Ženka izbacuje otprilike 30.000 jajašaca po kilogramu težine, u gnijezdo koje prethodno napravi mužjak.
Inkubacija traje desetak dana tokom kojih samo mužjak čuva i štiti jajašca. Nakon izlaska iz jaja, mlađ, dužine od 7 do 8 mm, razbježi se i sakrije u okolnu vegetaciju. Mladi somovi će sa svoje strane postići spolnu zrelost nakon 5 do 6 godina života.
Kada već pomu smuđa da dodam često smo od granja okićenog sa adventivnim korenom vrbe pravili gnezda i potajno sidrili na odgovarajuća mesta i to zato što mužjak čuva mlađ pa ga krivolovci love na bilo šta jer napada uljeza da odbrani gnezdo. a i da ne zaboravimo smuđa kamenjara koji je manji, dozvoljena mera mu je 25 cm ima 7-8 tamnujih šara na leđima i zaobljenije drugo leđno peraje , hrani se isto i mresti. Za običnog smuđa dozvoljena mera lova je 40 cm
KADA BUDEM LOVIO U VEČNIM LOVIŠTIMA LOVIĆU SA BRETONOM
Bucov (lat. Chalcalburnus chalcoides) ili pegunca, je slatkovodna riba koja pripada familiji Cyprinidae, a mnogi ga, iz neopravdanih razloga, nazivaju bolenom.
Latinski naziv: Chalcalburnus chalcoides Lokalni nazivi: Pegunca, Bolen Maks. dužina: max 40 cm. Maks. težina: Vreme mresta: od maja do juna.
Opis i građa
Bucov uzduž bočne linije ima 57 do 70 komada sitnijih krljušti, leđa i gornja strana glave su mu tamne boje sa zelenkastim prelivima, a bokovi tela, kao i trbuh su mu srebrnakaste boje. Peraja, osim repnog, po obodu su sivkaste boje, a pri osnovi se prelivaju u crvenkastu boju. Prosečni primerci porastu od 15 do 25 cm. a postoje podaci i o primercima preko 40 cm.
Navike, stanište, rasprostranjenost
Bucovi žive u mirnijim vodama crnomorskog sliva, hrane se faunom dna i larvama riba. Za razliku od bolena, kome je nalik, ne hrani se kederima i sitnijom ribom.
Razmnožavanje
Bucov se mresti u maju i junu, u priobalnom području na šljunkovitoj podlozi. Plodnost mu je od 20.000 do 40.000 jaja. U vreme mresta kod mužjaka, na glavi i na prednjem delu tela, se pojavljuju bradavičaste izrasline.
DakiNS kaže:
Kada već pomu smuđa da dodam često smo od granja okićenog sa adventivnim korenom vrbe pravili gnezda i potajno sidrili na odgovarajuća mesta i to zato što mužjak čuva mlađ pa ga krivolovci love na bilo šta jer napada uljeza da odbrani gnezdo. a i da ne zaboravimo smuđa kamenjara koji je manji, dozvoljena mera mu je 25 cm ima 7-8 tamnujih šara na leđima i zaobljenije drugo leđno peraje , hrani se isto i mresti. Za običnog smuđa dozvoljena mera lova je 40 cm
jos neko i da se ukljuci u ovu temu. Ja samo pokusavam da priblizim vrste i njihove karakteristike pocetnim ribolovcima,a za gnezda svaka cast to je prava retkost da neko uradi.B)
Mala ispravka bucov raste i do 6-7 kg težine koje sam viđao a dužine i duplo od navedenog mera za ulov je 30 cm, On tek ribu lovi kao organizovana banda opkoljavajući jato kedera nekoliko njih uleće u jato i udaraju repovima pa onda svi zajedno kupe ribice , na dunavu im je velika konkurencija galeb koji čim primeti da bucov udara leti iznad njega i krade ošamućene kedere
KADA BUDEM LOVIO U VEČNIM LOVIŠTIMA LOVIĆU SA BRETONOM
Šaran (Cyprinus carpio) riba je iz porodice Cyprinidae. Ima produljeno, debelo tijelo potpuno prekriveno ljuskama. Masivna se glava završava ustima s četiri brka, a usta može produljiti u obliku cijevi kojom šaran pretražuje i usisava hranu s dna. Jedina leđna peraja ima na početku nazubljenu i veoma oštru zraku.
Prema staništu, boja mu varira od bijelo zlatne do smeđe po leđima, a postaje svjetlija s bakrenim odsjajima po bokovima te završava s više ili manje svijetlim trbuhom.
Stanište i ponašanje
Šaran više voli vode stajaćice ili rijeke sporijeg toka, koje se ljeti jako zagriju. Posebno su mu drage vode bogate vodenom vegetacijom, a podnosi maleni postotak otopljenog kisika u vodi. U prvim godinama života šarani rado žive u plovi, ali kada ostare veći primjerci pribjegavaju samotnjačkom životu.
Aktivnost šarana je i noćna i dnevna, ali je u svakom slučaju povezana s temperaturom vode. Ako je voda hladna, šaran ograničava svoje kretanje i prehrambenu aktivnost i troši sve manje energije.
Šaranovo tijelo može biti veliko od 50 do 100 cm. A može živjeti i do 30 godina života.
Način hranjenja
Tijekom cijeloga života, šarani se hrane ličinkama, kukcima, mekušcima... ali i različitim raslinjem kao što su biljne mladice, sjemenke, korijenje... Neprestano pretražuju taloge do dubine koja zna prelaziti 20 cm. Mladi se hrane planktonom, a stariji mogu, ako treba, postati i grabežljivci.
Šarani su sposobni ustima formirati oblik cijevi kojom tada pretražuju taloge i kopaju po mulju.
Razmnožavanje
Za razmnožavanje, šaranu je potrebna temperatura vode od barem 20C tijekom desetak dana. Čim se dostigne ta temperatura, u nekim vodama već u svibnju, ali češće u lipnju ili srpnju, ženke kreću prema travnatim zonama. Tu polažu od 120 000 do 130 000 jajašaca po kilogramu težine što za ženku od 15 kilograma predstavlja više od 1,8 milijuna jajašaca. Mlađ se rađa četiri do pet dana nakon što ih oplode mužjaci.
Amur (Ctenopharyngodon idella) ili indijski šaran је slatkovodna riba koja pripada obitelji Cyprinidae.
Opis i građa
Amur ima vretenasto tijelo pravilne građe. Izgledom je dosta sličan klenu. Čelo mu je dosta široko, te ima velike ljuske. Leđa su mu zelenkasta, bokovi tamniji, a trbuh svjetliji. Leđna i repna peraja su tamnije, a ostale svjetlije. Neki primjerci amura mogu narasti preko metra dužine i 30 kg.
Stanište i ponašanje
Amur ili indijski šaran potječe iz rijeke Amur u sjevernoj aziji, odande je donesen u Europu. Zbog svoje prehrane amur se koristi i za čiščenje stajačih voda. Amur je kod nas uobičajeno stanovnik stajačica, ali ga se može nači i u rijekama . Amur je biljožder te se ljeti najčešće može naći na mjestima obraslim vodenim biljem, zimi se povlači u najdublje djelove vode.
Način hranjenja
Hrani se vodenim biljem: trskom, mrijesnjakom, vodenom lećom, žabokrečinom, vodenom kugom, rogozom, a jede travu i djetelinu, ako mu se dade. Pravi je biljožder koji brzo raste. Amur pojede dnevno mnogo vodenog bilja, gotovo toliko koliko je težak. Često ga upotrebljavaju u ribnjacima i za "čišćenje" obraslih vodenih površina.
Razmnožavanje
Amur se razmnožava kada se temperatura vode digne iznad 20C. Ženka polaže od 30.000 do 800.000 jajašca u brzim tokovima. Mlađ brzo raste i hrani se planktonom, insektima i vodenim biljem, kasnije se počinje potpuno hraniti biljnom prehranom.
Mrena (lat: Barbus barbus ) je košljoriba, savitljivih peraja (mekoperka) koja ima četiri izraštaja u obliku brkova oko usta. Pripada porodici šarana Cyprinidae. U vreme polaganja, ikra ove ribe je otrovna.
Lokalni nazivi: mrena
Maks. dužina: 1m
Maks. težina: 9 kg
Vreme mresta: od maja do juna
Opis i građa
Mrena ima telo jvretenastog oblika sa naglašenim i jakim perajima. Leđa su joj sivomaslinasta, a prema stomaku je srebrnasta prekrivena gustom sitnom krljušti. Usta su joj mesnata i žilava ukrašena sa dva para malih brkova. Raste do težine od 10 kilograma mada se takvi primerci nisu videli već duže vreme. Najčešće se viđaju primerci od 500 grama do jednog kilograma, a primerci od 5 kilograma se smatraju kapitalnim ulovima. Životni vek mrene je 9 godina.
Navike, stanište, rasprostranjenost
Mrena naseljava sve vode centralne i zapadne Evrope, uključujući basen Dunava. Najradije se nalazi u glavnom toku reke, tamo gde je dno od kamena. Tipično naseljava više i srednje tokove reka. Aktivna je pretežno noću, ali se hrani i danju nakon oluja, kada kupi male životinje koje su upale u vodu.
Mrena se najviše zadržava u srednjem toku reke, na peskovitom i šljunkovitom dnu. Zimi se okupljaju u jata i miruju na dnu u dubljim i mirnijim delovima reke. Leti ih nalazimo u bržim i plićim delovima reke na prelivima u samim brzacima i na mestima gde po dnu ima krupnijeg kamenja i manjih stena koje omogućavaju brže strujanje vode.
Mrena se kreće u jatima, koja sačinjavaju ribe razčicitih veličina. Hrane se tako što pretražuju dno i okreću kamenje sa dna, kako bi ispod njih pronašli hranu. Kada voda počne da se hladi, mrene, kao i šaran, prelaze u fazu mirovanja i povlače se ka najdubljim delovima toka.
Razmnožavanje
Mrena se mresti se kao i klen, od kraja aprila do kraja juna i u to vreme ona slabije uzima ponuđenu hranu jer se hrani larvama koje joj donosi voda ili ih sama traži ispod kamenja. Izleže 3000 do 8000 jajašaca krupne narandžaste ikre, koja se razviju u 14 dana. Mleč mužjaka je crvenkasta. Polno je zrela sa 4 godine kad je duga 3040 cm. Za razvoj ikre potrebna je temperatura 10-12C. Mlađ se izvali za dve nedelje, brzo raste i za 4 meseca dostigne veličinu krupnije krkuše. Ikra mrene je otrovna i izaziva kolerične napade (povraćanje, proliv), pa ih ne treba jesti. Poznati ihtiolog Blih, pak, potpuno negira otrovnost te ikre.
Mušičari ga nazivaju i "grimizni barjaktar" jer se ubraja u najelegantnije i najlepše slatkovodne ribe. Telo mu je vitko, izduženo i pokriveno čvrsto usađenom krljušti. Za razliku od potočne pastrmke, ima neobično veliko i dugačko leđno peraje u obliku zastave metalnoplave boje, sa 3-4 reda krupnih crvenih i ljubičastih pega, i malu glavu s malim, jedva vidljivim, ustima i slabo razvijenim kukastim zubima. Donja peraja su pepeljasta, sa bledo-crvenim i violetnim prelivom na vrhu. Repno peraje je crvenkastobakarno, a masno peraje je sivo sa crvenim prelivom. Na bokovima iza glave je manji ili veći broj crnih pega. Sa obe strane tela iznad trbušnih peraja krase ga veliki crveni prelivi nepravilnih oblika. Za vreme mresta sve boje su jače izražene naročito kod mužjaka. Prednji deo leđnog peraja kod mužjaka je viši nego kod ženki.
Navike, stanište, rasprostranjenost:
Lipljen ima veoma širok areal rasprostiranja. Geografsko rasprostranjenje lipljena je veliko i zahvata severni i srednji deo evroazijskog kontinenta. U našim vodama lipljen živi isključivo u vodama crnomorskog sliva. U vodama jadranskog sliva nema lipljena. Izuzetak je reka Soča, gde živi autohtona vrsta - soški lipljen, i reka Morača gde lipljena ima od izvora pa sve do 20 km od Podgorice. Lipljen je riba hladnih voda, živi u brzim potočnim i rečnim tokovima, koji se nalaze odmah ispod pastrmskog područja. Za razliku od pastrmke, on voli mirniji, manje bujičav i relativno veći tok. Živi u manjim jatima, u čistim vodama sa kamenitim i krupnošljunkovitim dnom.
Razmnožavanje:
Ima svoju predmresnu i mresnu migraciju. Lipljen je riba prolećnog mresta i njegov početak mnogo zavisi od temperature vode. Uglavnom traje od aprila do sredine maja. Za mrest bira plićake sa peščanim ili šljunkovitim dnom. U hladnim planinskim rekama mrest počinje kasnije. U našim rekama mresti se pri optimalnoj temperaturi od 9 do 10 stepeni C, a nekada se mresti i pri +6 stepeni C. Ako područje nema pogodnih plodišta ili je temperatura izuzetno niska, lipljen odlazi na mrest u obližnje potoke sa toplijom vodom i pogodnijim dnom. Polnu zrelost stiče u trećoj godini, dok je potpuno polno zreo u četvrtoj godini. Plodnost lipljena zavisi kako od uzrasta, dužine, težine, tako i od staništa gde živi.
Klen (Squalius cephalus) је slatkovodna riba koja pripada obitelji Cyprinidae. Ima izvrsnu sposobnost prilagodbe tako da nastanjuje i tekućice i jezera.
Opis i građa
Klen ima vretenasto snažno tijelo, prilagođeno plivanju i u pojačanim vodenim strujama. Pokriven je velikim ljuskama označenim crnom trakom. Glava mu je masivna s okruglom njuškom koja natkriva široko rasječena usta. Repna peraja mu je široka i nazubljena, a trbušne su okomito postavljene nad leđnu peraju. Klen mjenja boju prema obojenosti vode, trbušna zona mu je bijela, peraje su mu sivkaste, osim analne i zdjelične koje su narančasto-crvene. Dužina mu varira od 30 cm do 70 cm, prosječno je težak 500 grama, a može narasti i do 4 kilograma.
Stanište i ponašanje
Klen živi u tekućicama, svježim ali ne i hladnim, nalazimo ga u srednjim tokovima rijeka, jezera, kanalima i pješćarama. Zimi, klen se smješta u mirne zone blizu vodenih struja, uz šuplje obale, u proljeće klen se kreće djelovima obale gdje raste vodeno bilje. Ljeti se smješta u zasjedu blizu površine, najčešće u sjeni. U jesen vrtlozi i potopljene prepreke omogućuju mu da najveći dio dana probavi u prehranjivanju. Klen je rasprostranjen po čitavoj Europi, osim u Skandinaviji.
Način hranjenja
Klen je svejed hrani se svime što može naći, od mekušaca, ličinka, kukaca, do organskih odpadaka, voća i mahovine. Klen je specifičan po tome što voli miris sira, pa se mamac poprska aromom sira.
Razmnožavanje [uredi]
Klen se razmnožava između travnja i lipnja, kada temperatura vode dostigne 15C. Ženka polaže od 50.000 do 200.000 jajašca u plitkim zonama bogatim kisikom i čista dna. Inkubacija traje tjedan dana. Mlađ brzo raste i hrani se planktonom i vodenim biljem. Mužjak, u vrijeme parenja ima življe boje i prekriven je svadbenim točkama
Milane imas temu izbor prve puske za pocetnike mada tesko da ce neko nesto smisliti protiv Z6 e sad taj Lupo ne znam.
MilanO Offline
· 15.10.2024. 05:38
Pozdrav ljudi, hvala za prijem, imao bih par pitanja sa obzirom da sam tek dobio sve potrebne dozvole za lov, a ranije nisam lovio, zanima me šta mislite ovoj kombinaciji. Benelli Lupo i Swarovski Z6
tomo vrbas Offline
· 01.01.2024. 19:30
Сретна Нова година колеге ловци да сте ми живи и здрави, и да вас ловачка срећа и око и даље служе! 🍻
Planinko011 Offline
· 01.01.2024. 17:21
Drage kolege želim vam zdravlja, lične i lovačke srece u 2024toj. (I da nam se ružne stvari ne ponavljaju).
slavaplana Offline
· 15.12.2023. 13:46
Niko ništa ne piše na forumu.LSS radi punom parom.Ima podršku lovaca.Jedni isti 30 god sede po U.O.i udruženjima.Nisu oni krivi mi smo što to trpimo.
Stevo Kuzmanovic Offline
· 14.02.2023. 09:13
Drug i ja bi se učlanili u neko lovačko društvo u Banatu, da li neko zna gde se primaju članovi sa strane?
Stevo Kuzmanovic Offline
· 14.02.2023. 09:10
Pozdrav svima..
Anita Randjelovic Offline
· 11.02.2023. 15:09
Da li neko zna proceduru zamene cevi kod karabina?
Lov je za mene život =))) 
jos neko i da se ukljuci u ovu temu. Ja samo pokusavam da priblizim vrste i njihove karakteristike pocetnim ribolovcima,a za gnezda svaka cast to je prava retkost da neko uradi.B)
što to trpimo.
